Intervju šefice Misije Dominique Waag agenciji MINA

Koje rezultate biste istakli kao najznačajnije koje ste postigli u prethodnoj godini, a šta su vaši planovi i ciljevi za naredni period?

Misija OEBS-a podržava javnu upravu i institucije u reformskim naporima, u skladu sa principima OEBS-a. Tokom godina i u skladu sa vašim potrebama, izgradili smo jaka partnerstva u cilju saradnje, koja često ima regionalni karakter. Kroz sve što radimo, promovišemo i rodnu ravnopravnost.

Kada su u pitanju naša najznačajnija dostignuća, željela bih da pomenem niz rezultata u sektoru bezbjednosti, a jedan od njih se tiče borbe protiv trgovine ljudima, kroz razvoj pristupa intervjuisanja usmjerenog na žrtve, i koji je sada već uvršten u Krivični zakonik. Obučili smo policijske službenike, pružaoce socijalnih usluga i tužioce, za razgovor sa djecom žrtvama eksploatacije i seksualnog zlostavljanja na internetu. Takođe, zahvaljujući našoj podršci u procesu međunarodne akreditacije Balističke laboratorije Forenzičkog centra, ispitani dokazi sada mogu biti predstavljeni na suđenjima ne samo u Crnoj Gori, već i u regionu.

Godina za nama je bila značajna, jer je sprovođenje dva izborna ciklusa širom zemlje bio ključni test za institucije koje sprovode izbore. Radili smo zajedno sa Državnom izbornom komisijom kako bismo osigurali da izbori budu transparentni i inkluzivni. Naša podrška institucijama za upravljanje izborima značajno je doprinijela pozitivnim nalazima iznijetim u izvještajima misija OEBS/ODIHR za posmatranje izbora.

Podrška u sprečavanju nasilja nad ženama i djevojkama je još jedan od ključnih ciljeva Misije. Prošle godine smo, uz podršku Fudbalskog saveza Crne Gore i reprezentativaca Stevana Jovetića i Stefana Savića, sproveli kampanju podizanja svijesti usmjerenu na mladiće. Sa preko pola miliona pregleda, objave na društvenim mrežama dosegle su skoro svaki segment društva. Naš cilj je da prekinemo krug ćutanja oko ove vrste nasilja. Potrebno je da se muškarci i žene ujedine u naporu da se obezbijedi sigurnija, pravednija budućnost za svaku ženu i djevojku.

Za ovu godinu, Malta, kao država predsjedavajuća OEBS-om, je među svojim glavnim prioritetima definisala slobodu medija i bezbjednost novinara, mlade i pomirenje, borbu protiv korupcije i bezbjednost povezanu sa klimatskim promjenama. Misija će više raditi na borbi protiv ekološkog kriminala, na pružanju podrške angažovanju mladih, kako u ekonomskom sektoru, tako i na opštinskom nivou, kao i na pružanju podrške državi na unaprjeđenju bezbjednosti novinara. Rodna ravnopravnost, takođe, ostaje prioritet i mi ćemo nastaviti da blisko sarađujemo sa Skupštinom i javnom administracijom, kako bismo osigurali da i žene i muškarci imaju jednaku korist od zakonodavstva, politike i budžeta.

Posebno sam zahvalna na povjerenju koje nam se ukazuje. Prošle godine, Kancelarija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda je odabrala Misiju za partnera za obilježavanje 20 godina postojanja ove institucije.

Koji su, prema Vašem mišljenju, ključni problemi u Crnoj Gori?

Crna Gora jača svoje demokratske institucije i svake godine ostvaruje napredak u transparentnosti i odgovornosti. Tokom ovih posljednjih godina u više navrata je uočeno postojanje praznina i rupa u zakonskom okviru. To je bio slučaj, na primjer, tokom opštinskih, a potom i izbora na državnom nivou, a kao drastičan primjer možemo navesti i primjer Šavnika. Uvjerena sam da će uz kontinuirano političko angažovanje u Skupštini, gdje i većina i opozicija igraju konstruktivnu ulogu, ova pitanja koja su sada dobro identifikovana biti vremenom riješena.

Drugi problem je što se Crna Gora, kao i mnoge druge zemlje širom svijeta, bori da stane na kraj uticaju organizovanog kriminala. Zbog toga, Misija daje prioritet regionalnoj policijskoj saradnji i modelu rada policije koji se zasniva na obavještajnim podacima. Sa ponosom ističem da je zahvaljujući softveru koji smo obezbijedili i pratećom obukom, kriminalističko-obavještajna jedinica Uprave policije uspjela da identifikuje rute krijumčarenja nedozvoljenih droga i oružja i riješi neke od najtežih slučajeva. Takođe smo ojačali tehničke kapacitete Jedinice za sajber kriminal i obavještajne poslove u oblasti analize podataka, a Uprava policije je, nakon međunarodne operacije 2023. godine, usmjerene protiv seksualne eksploatacije djece u regionu Balkana, odala priznanje Misiji za pruženu podršku.

Često smo mogli čuti da su za borbu protiv organizovanog kriminala potrebne jake institucije i politička volja. Smatrate li da u Crnoj Gori postoji politička volja i da li imamo jake institucije?  Na koji način ih treba ojačati?

Imenovanja koja su dovela do kompletiranja Ustavnog suda i Sudskog savjeta, kao i izbor Vrhovnog državnog tužioca, bili su veoma značajni koraci. Politička odlučnost u obezbjeđivanju potpuno nezavisnih pravosudnih institucija, sa adekvatnim finansijskim resursima, se mora nastaviti. Kroz OEBS-ov regionalni projekat praćenja suđenja, pratimo 59 slučajeva organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou u Crnoj Gori i pomažemo vlastima u identifikovanju sistemskih slabosti. Zahvalna sam našim partnerima u pravosudnom sistemu na otvorenosti i davanju sugestija. Ovo je dovelo do formulisanja ciljanih preporuka koje mogu pomoći jačanju pravosudnog sistema, na jedan konsultativan način. Dalji napredak će zavisiti od svih pravosudnih aktera.

U prethodnom periodu je, prema ocjenama, učinjeno dosta na jačanju vladavine prava, samim tim što je imenovan VDT, kompletiran je Ustavni sud, imenovani su članovi Sudskog savjeta. Preostaje imenovanje članova Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije... Vjerujete li da će i ovi postupci biti uspješno okončani?

Ova imenovanja su ključna za Crnu Goru na njenom putu da ostvari svoje nacionalne strateške ciljeve. To je početak procesa, jer će novoimenovani organi morati da se postaraju da sistem krivičnog pravosuđa postane efikasan. Kada naručimo istraživanja javnog mnjenja, kako bismo izmjerili percepciju postignutog napretka, na primjer u policiji, većina građana Crne Gore i dalje ističe da organizovani kriminal predstavlja prijetnju njihovoj bezbjednosti, ili da korupcija ostaje značajan problem. Uvjerena sam da su svi u Skupštini svjesni važnosti izbora nezavisnih i kvalifikovanih lica za ove funkcije.

U Briselu je nedavno održana Međuvladina konferencija između Crne Gore i EU sa koje je poslata poruka da je vrijeme za nastavak reformi, kako bi se iskoristio pravi momenat za EU put. Kakva su Vaša očekivanja od administracije kada su u pitanju evropske integracije? Da li je realno da Crna Gora do 2028. godine postane članica Unije, što je mišljenja predsjednik države?

Misija pruža pomoć Crnoj Gori u sprovođenju reformi, u skladu sa obavezama i principima OEBS-a koje su usvojile naših 57 država učesnica. To je mandat koji nam je dat. Reforma policije, rodna ravnopravnost, osnaživanje mladih, mediji – neke su od oblasti u kojima Crna Gora sarađuje sa Misijom, ali i sa drugim organizacijama. O načinu na koji će Misija podržavati Crnu Goru u narednim godinama detaljno se razgovara sa Ministarstvom vanjskih poslova. Država je u poziciji da mudro iskoristi svu ponuđenu podršku i da je dobro rasporedi kako bi ubrzala reforme i ispunila svoje strateške ciljeve. Takođe, princip zapošljavanja u javnoj upravi na osnovu zasluga će pomoći u postizanju efikasnosti u radu na najavljenim reformama. Uloga Misije je da mobiliše stručnjake, vrlo često iz regiona, kako bi pomogli u izgradnji kapaciteta za podršku institucionalnoj reformi i definisanju strategija.

U Skupštini je formiran Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu. Da li je konačno vrijeme da se krene u izbornu reformu? Smije li Crna Gora naredni izborni ciklus dočekati u trenutnim uslovima?

Dugogodišnja preporuka OEBS/ODIHR-a je da se pokrene i sprovede sveobuhvatna izborna reforma. Uz našu podršku, Crna Gora je već obezbijedila veću transparentnost, učinkovitost i odgovornost onih koji sprovode izbore. Ali, još uvijek je potrebna velika i sveobuhvatna izborna reforma, potrebno je izmijeniti nekoliko zakona i potrebno je da Odbor precizno odredi prioritete u svom radu. Pravo je vrijeme da se Skupština posveti značajnim promjenama, otkloni sve nejasnoće i modernizuje izborno zakonodavstvo. Očekuje se i veća zastupljenost poslanica. Za cijeli proces biće potrebno mnogo odlučnosti i napora i nema opravdanja za odlaganje.

Imali smo već na samom početku najave da će opozicije povući iz Odbora ukoliko se ne ispune neki njihovi zahtjevi. Kakva su Vaša očekivanja u vezi sa radom ovog tijela? Postoji li bojazan da će se desiti kao u sa prethodnim Odborom koji je praktično bio nefunkcionalan? Da li je OEBS spreman, i na koji način, da pomogne Odboru u procesu izborne reforme?

Očekuje se da će Odbor raditi ujedinjenim snagama, na konstruktivan način, kako bi taj rad donio promjenu koja će povećati pravnu sigurnost. Izborna reforma je proces koji mora biti inkluzivan, koji će omogućiti učešće svim zainteresovanim stranama. Dva šefa prošlogodišnjih posmatračkih misija ODIHR-a, gospođa Nina Suomalainen i gospodin Tamaš Meszerič, nedavno su bili u Crnoj Gori. Nakon sastanaka, oni su izrazili optimizam da će skupštinski Odbor napredovati u formulisanju potrebnih izmjena i dopuna i omogućiti da se otklone sve praznine i nejasnoće u izbornom zakonodavstvu. Sada je vrijeme da se i nevladinim organizacijama u ovom Odboru da više prostora. ODIHR je spreman da podrži rad ovog tijela, kao i Misija.