Jačanje sudjelovanja građana: put ka inkluzivnom upravljanju u BiH
SARAJEVO, 5. prosinca 2024. godine – Sudjelovanje građana u zakonodavnim procesima okosnica je demokratskog upravljanja koja doprinosi suradnji između donosilaca odluka i javnosti, te na taj način vodi pokretanju reformi i ostvarenju svrsishodnih promjena u društvu, istakli su sudionici današnje konferencije održane u Sarajevu.
Konferencija pod nazivom: „Parlamenti u Bosni i Hercegovini i građani: put ka uspješnom partnerstvu – građanska inicijativa u parlamentima u Bosni i Hercegovini“, okupila je više od 60 sudionika, uključujući tu i predstavnike parlamenata u BiH, međunarodnih i nevladinih organizacija, akademske zajednice te goste iz regije.
„Demokratija nije statična pojava; ona se stalno mijenja, što zahtijeva otvorenu komunikaciju, transparentnost i suradnju između zakonodavaca i ljudi kojima služe“, izjavio je veleposlanik Brian Aggeler, voditelj Misije OESS-a u BiH. Veleposlanik Aggeler istakao je da je sudjelovanje građana presudno za jačanje demokratskog upravljanja i provedbu svrsishodnih reformi.
Tokom konferencije ukazano je na značaj javnih konzultacija i građanskih inicijativa, a predstavljeni su i rezultati istraživanja izvršenog 2024. godine, Smjernice ODIHR-a za unapređenje procesa izrade propisa, kao i najbolji primjeri iz prakse, koje su sa nazočnima podijelili predstavnici iz Republike Hrvatske.
Među ostvarenim iskoracima ističe se izrada Zakona o građanskoj inicijativi i zaštiti građana i aktivista, za koju je zaslužan Aarhus centar u BiH. Ovaj Zakon dobio je potporu Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH u lipnju 2024. godine. Međutim, tek predstoji usklađivanje propisa širom BiH, kako je istakla Emina Veljović, izvršna direktorica Aarhus centra.
„Trenutno samo Republika Srpska ima Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi, koji u određenoj mjeri regulira ovu oblast na razini navedenog entiteta. Zakonodavstvo u Brčko distriktu BiH ne nudi nikakvo konkretno rješenje, dok u Federaciji BiH, svaki kanton, odnosno svaki grad i općina imaju svoja interna pravila, od kojih mnoga ne olakšavaju, već otežavaju provođenje građanskih inicijativa“, dodala je Veljović.
Parlamenti, kao i ostale državne institucije i njihovi predstavnici, dužni su provoditi kampanje u cilju informiranja građana o njihovim pravima.
„Kada bismo napravili anketu i upitali građane koliko njih zna da sa par klikova na internetu i registracijom na platformi „e-konsultacije“, mogu osobno sudjelovati u procesu donošenja pravnih akata i kreiranja javnih politika u Bosni i Hercegovini, vjerujem da bi taj broj bio jako mali“, izjavio je Denis Zvizdić, predsjedatelj Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. „Ove alate uglavnom koriste organizacije civilnog društva za teme koje ih zanimaju i to svakako podržavam. Civilno društvo je stub svakog demokratskog društva, ali ne smijemo zaboraviti i građane kao fizička lica koji imaju veliki spektar mogućnosti za djelovanje po pitanjima koja ih zanimaju.”
Ova konferencija dio je šire inicijative pružanja potpore vlastima i institucijama u BiH u jačanju sudjelovanja građana u procesima odlučivanja na svim razinama vlasti.