Očuvanje okoliša u Bosni i Hercegovini u stilu Aarhusa
Zamislite velikog investitora koji dolazi u vašu zajednicu da izgradi novu tvornicu ili elektranu. Naravno da ćete se zabrinuti na koji način će ta investicija uticati na kvalitet zraka ili na rijeku koja protiče kroz vaše mjesto. Na sreću, postoji mjesto gdje možete izraziti svoju zabrinutost i gdje će vas saslušati, a to je Aarhus centar.
Osnovani kako bi promovisali provedbu Aarhuske konvencije u BiH, potpisane 2001. godine, Aarhus centri zapošljavaju okolišne aktiviste koji podržavaju pristup građana informacijama koje posjeduju javne vlasti, te pružaju besplatne (da, besplatne!) pravne savjete o tome kako da ostvare svoja prava u skladu sa zakonom.
Tokom proteklih nekoliko godina, Aarhus centri otvoreni u Sarajevu, Tuzli i Banjoj Luci omogućavaju građanima otvorenu liniju komunikacije s predstavnicima vlasti, te priliku da učestvuju u procesu donošenja odluka koje direktno utiču na očuvanje njihove životne sredine i njihovih života.
Uspješno zalaganje za okoliš u Banjoj Luci i Tuzli
Građani Banje Luke su do sada koristili stručnu pomoć Aarhus centara kako bi uložili preko 20 žalbi prema različitim tijelima vlasti. U oko deset predmeta postojala je moguća prijetnja po okoliš, ističe Viktor Bjelić iz banjalučkog Aarhus centra koji je smješten u prostorijama Centra za okoliš.
Kada zaprimimo žalbu građana, moramo provjeriti njenu vjerodostojnost na licu mjesta.
„Kada zaprimimo žalbu građana, moramo provjeriti njenu vjerodostojnost na licu mjesta, kaže Bjelić. „Međutim, ako je lokacija previše udaljena u smislu fizičkog pristupa, oslanjamo se na informacije naših volontera koji nam dostavljaju fotografije i izvještaje o procjeni situacije.“
Tim Aarhus centra, potom, istražuje da li je došlo do povrede Zakona o zaštiti životne sredine. „Kada ustanovimo da je došlo do povrede, krećemo u akciju i zahtijevamo da nam lokalne vlasti omoguće uvid u službenu dokumentaciju pozivajući se na Zakon o slobodi pristupa informacijama,“ objašnjava Bjelić. „Ponekad pokrećemo i sudske sporove.“
Zakon o slobodi pristupa informacijama je prijeko potreban kada je u pitanju osiguranje pravne odgovornosti. Nedavno je banjalučki Centar dobio tužbu u sporu s Ministarstvom industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske, nakon što je odbijen zahtjev Centra za pristup koncesijskim ugovorima za izgradnju hidroelektrane na rijeci Neretvi.
„Ministarstvo je odbilo naš zahtjev jer investitor nije želio dati uvid u ugovore,“ prisjeća se Bjelić. „Smatrao ih je poslovnom tajnom. Ministarstvo je prekršilo Zakon o slobodi pristupa informacijama jer nam nije dostavilo obrazloženje zbog čega je odlučilo da ih prikrije [ugovore]. Okružni sud u Banjoj Luci naložio je Ministarstvu da poništi doneseno rješenje i izda novo rješenje u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama i Aarhuskom konvencijom.”
Volonteri Aarhus centra Sarajevo, zajedno sa mladima, obilježavaju Dan planete Zemlje – Sarajevo, 22. april 2014. godine. (OSCE/V.Pribilovic)
Centar u Tuzli ostvario je sličan uspjeh. Kada su se građani zabrinuli da bi obližnja termoelektrana Banovići mogla zagaditi rezervoar pitke vode na jezeru Modrac, obratili su se Aarhus centru za pomoć. „Angažovali smo profesora koji je obavio studiju utjecaja rada termoelektrane na okoliš,“ kaže Džemila Agić iz Aarhus centra, smještenog u prostorijama Centra za ekologiju u Tuzli.
„Profesor je shvatio strahove zabrinutih građana i pripremio komentare u sklopu studije,“ dodaje gospođa Agić. „Na osnovu njegovih prijedloga pomogli smo građanima da napišu izjavu koju su iznijeli na javnom konsultacijskom sastanku. Kasnije smo saznali od Ministarstva industrije, energetike i rudarstva Tuzlanskog kantona da nisu mogli vjerovati koliko su komentari bili kvalitetni i da su ih morali shvatiti ozbiljno.“
Aarhus centri su vidljivo unaprijedili dijalog između javnosti i institucija vlasti. „Sada nas pozivaju na rasprave o energetskim obavezama BiH ili o načinima smanjenja zagađenosti zraka zbog emisija iz četiri velike elektrane u BiH. Sjedimo 'rame uz rame' s institucijama vlasti na državnom nivou i preduzećima“, s ponosom ističe gospođa Agić, naglašavajući da je sticanje poštovanja od strane institucija vlasti i povjerenja građana veoma važno.
Čist okoliš ima šansu u BiH
Misija OSCE-a u BiH imala je ključnu ulogu u uspostavljanju Aarhus centara, te nastavlja s jačanjem njihovih kapaciteta kroz razne mogućnosti umrežavanja, pokretanja projekata i održavanja redovnih sastanaka s ostalim centrima u regiji. U junu 2015. godine, Aarhus centri iz Albanije, BiH, Crne Gore i Srbije potpisali su Deklaraciju o saradnji, otvarajući put nezavisnijem radu na pitanjima od prekograničnog značaja. Aarhus centar u Sarajevu, osnovan u okviru projekta koji je OSCE proveo 2012. godine, danas je potpuno nezavisna nevladina organizacija kojom rukovodi Sabina Jukan.
Preko 200 ljudi je učestvovalo u javnim raspravama održanim u četiri grada, …ovaj ogroman interes građana ukazuje na sve veću javnu svijest o okolišnim pitanjima...
Gospođa Jukan kaže da su građani od Bihaća do Hercegovine prihvatili Centar u veoma kratkom vremenu. „Ponosni smo“, napominje ona, „što im možemo pomoći s pravnim savjetima kada su u pitanju složeni okolišni predmeti, kao što je, na primjer, deponija u Livnu ili kamenolom u Posušju, koji ne posjeduju potrebne okolišne dozvole i predstavljaju prijetnju po okoliš.“
Takođe naglašava da je Centar, pored uloge koju je imao u izradi Drugog nacionalnog izvještaja o implementaciji Aarhuske konvencije, bio suorganizator niza javnih rasprava povodom usvajanja novog Zakona o zaštiti okoliša FBiH zajedno s Federalnim ministarstvom okoliša i turizma.
„Preko 200 ljudi je učestvovalo u javnim raspravama održanim u četiri grada, što je rezultiralo sa 400 komentara na novi Zakon. Ovaj ogroman interes građana ukazuje na sve veću javnu svijest o okolišnim pitanjima i učešću građana u procesima donošenja odluka,“ zaključuje gospođa Jukan.
Građani BiH pokazali su da im je stalo do budućnosti i da čist okoliš zaista ima šansu.
