Voda ne poznaje granice
Kada su poplavne vode počele prodirati u stanove u Šamcu, na sjeveru Bosne i Hercegovine, oni koji su živjeli na višim spratovima u zgradama požurili su da priteknu u pomoć svojim susjedima i smjeste ih kod sebe. Prolazili su dani bez tekuće vode i struje. Hranu i zalihe dijelili su kroz hodnike i preko balkona dok se čekalo na dolazak spasilačkih timova u čamcima koji su dijelili zalihe.
Video: Poplave su nosile domove, automobile, mostove, a u nekim mjestima, preplavile su minska polja koja su još postojala nakon rata.
Kako se voda povlačila, čitave brigade volontera iz raznih dijelova države pristizale su autobusima kako bi pomogle u čišćenju nanesenog otpada i uklanjanju mulja iz domova. Mnogi građani BiH izjavili su da nisu vidjeli ovakvu saradnju i podršku susjeda još od prije rata.
O aktivnostima uloženim u pružanje pomoći, spašavanje i ponovnu izgradnju moglo se posvjedočiti širom BiH i Srbije. To su dvije države na jugoistoku Evrope najjače pogođene poplavama u maju 2014. godine. Helikopteri, čamci, industrijske vodene pumpe i spasilačke ekipe pohitale su u ove dvije države iz Hrvatske, Crne Gore, Slovenije i drugih zemalja u regiji. Pojedinci, nevladine orgnaizacije i Vlade iz čitavog svijeta donirale su zalihe i novac za aktivnosti na spašavanju i pružanju pomoći.
Odmah nakon poplava, Misija OSCE-a u BiH otvorila je pet privremenih ureda u teško pogođenim područjima kako bi pratila razvoj situacije na lokalnom nivou, pružala podršku općinskim službama i njihovom transparentnom radu, te pružala pomoć raznim organizacijama i predstavnicima vlasti u raznim akcijama spašavanja.
U poplavljenoj zoni
Gotovo godinu dana nakon poplava, lokalne zajednice se još bore s posljedicama prošlogodišnjih nepogoda. Mnoge škole, bolnice i kuće opravljene su ili obnovljene, ali proces oporavka je još u relativno ranoj fazi jer će nekim pogođenim područjima trebati godine da se u potpunosti vrate u normalan život. Onoliko koliko poplave i klizišta zabrinjavaju žrtve toliko ih zabrinjava i proces sprečavanja i smanjenja rizika od katastrofa. Ovo je i dalje ozbiljan problem u mjestima kao što je Šamac, smještenom na ušću rijeka Bosne i Save s druge strane granice s Hrvatskom.
Bolja koordinacija aktivnosti, kako među nivoima vlasti u BiH tako i na regionalnom nivou, te rekonstrukcija ključne infrastrukture za sprečavanje poplava, i dalje ostaju prioriteti rada.
“Rijeke i kanali počinju u jednoj opštini i potom utječu u druge, čime iz lokalnog prelaze u regionalni problem“, kazao je Milan Gavrić, inženjer vodoprivrednog poduzeća UŠČE Bosne, opština Šamac. Gavrić je objasnio kako je u prošlosti postojao jedinstven jugoslovenski sistem vodoprivrede, ali se sad vodi odvojeno od strane različitih država. U BiH, vodoprivredni sistem je dalje podijeljen između dva Entiteta, Republike Srpske (RS) i Federacije BiH (FBiH).
U svom uredu u šamačkoj Jedinici za civilnu zaštitu, Milan Blagojević, objasnio nam je kako se njegov jedini kontakt sa susjednim opštinama u FBiH tokom poplava odvijao kroz neformalne kanale. „Pozvao sam telefonom svog prijatelja koji radi u susjednoj opštini i kazao mu 'poplavljeni smo ovdje u Šamcu, tako da očekujte da će voda stići do vas do večeras'”.
Planning, preparation, prevention
Nakon poplava, predsjedavajući OSCE-om i ministar inostranih poslova Srbije, Ivica Dačić, istakao je regionalnu saradnju u oblasti upravljanja vodama, u kontekstu smanjenja rizika od prirodnih nepogoda i pružanja pomoći u slučaju nepogoda, kao prioritet najvišeg ranga, te stavio naglasak na područje Jugoistočne Evrope. OSCE radi na promoviranju boljeg upravljanja vodnim resursima u okviru svog sveobuhvatnog pristupa sigurnosti. To će biti i tema Drugog pripremnog sastanka Okolišnog i ekonomskog foruma koji će se održati od 11. do 13. maja 2015. godine u Beogradu, u Srbiji, sa terenskom posjetom području na drugoj obali rijeke, u Obrenovac, Srbija i u Bijeljinu, BiH, u cilju obilaska područja u kojima su poduzete aktivnosti sanacije nakon poplava.
OSCE je nakon poplava organizirao brojna okupljanja u Jugoistočnoj Evropi kako bi na jednom mjestu okupio predstavnike građanskog društva, stručnjake za upravljanje vodama, službenike OSCE-a, te predstavnike lokalnih i regionalnih vlasti, te pokrenuo raspravu o koordinaciji borbe protiv nepogoda u budućnosti i promovirao dobre prase upravljanja slivovima različitih vodotoka.
“OSCE igra do izvjesne mjere važnu ulogu u promoviranju saradnje između različitih institucija vlasti“, rekao je Suad Salkić, službenik Privremenog ureda Misije OSCE-a u Šamcu. „U ovom trenutku, odnosi saradnje razvijaju se spontano i neplanirano, na osnovu ličnih poznanstava, a ne na osnovu snažnog formalnog mehanizma koji služi u tu svrhu. Kako bi ostvarili dugoročne rezultate, OSCE može pomoći u ostvarenju saradnje između institucija vlasti, reformiranju određenih politika rada i ostvarenju trajnih rezultata.”
U novembru 2014. godine, u partnerstvu sa Ministarstvom sigurnosti BiH, Razvojnim programom Ujedinjenih naroda (UNDP) i Centrom za sigurnosnu saradnju pri Regionalnom centru za verifikaciju i pomoć u implementaciji kontrole naoružanja (RACVIAC), Misija OSCE-a u BiH objavila je izvještaj sa zaključcima i preporukama, u kojem se poziva na višestruka poboljšanja u oblasti pripremljenosti domaćih institucija, te ostvarenje prekogranične saradnje, u skladu sa Direktivom EU o poplavama. U izvještaju se preporučuje izrada geografskih mapa sa prikazom područja izloženih riziku od poplava, uspostava sistema ranog upozorenja, te unapređenje komunikacije i planiranja u okolnostima rizika od poplava. U izvještaju se također preporučuje ažuriranje bilateralnih sporazuma o operacijama spašavanja, izvođenje zajedničkih vježbi i obuke za različite scenarije prirodnih nepogoda, te standardizacija procedura i proizvoda nacionalnih hidrometeorloških agencija.
“Mi imamo fragmentiran sistem, bez upravljanja centraliziranog na jednom mjestu, ali trenutno radimo na usklađivanju planova pružanja pomoći na entitetskom i opštinskom niovu“, rekao je Samir Huseinbašić iz Sektora za zaštitu i spašavanje pri Ministarstvu sigurnosti BiH, koje ima nadležnost za vršenje nadzora nad aktivnostima pružanja pomoći u slučaju prirodnih nepogoda, na državnom nivou. „Ima prostora za poboljšanje u domeni formiranja timova za pružanje pomoći u slučaju poplava, u pograničnim područjima riječnih vodotoka”
Ostvaren je napredak u uspostavi veza između regionalnih vlasti, kao i u jačanju nekadašnjih odnosa. 21. Bilateralni sastanak komisija za upravljanje vodama Hrvatske i BiH održan je prošlog decembra u Vladi Posavskog kantona u BiH, dok je sastanak predstavnika savskih opština održan nedavno u Sremskoj Mitrovici u Srbiji, uz učešće predstavnika iz Slovenije, Srbije, Hrvatske, Crne Gore i BiH. Regionalne organizacije poput Komisije za sliv rijeke Save, nastavljaju se baviti pitanjima od značaja za prekogranično upravljanje vodama.
Problem koji ima mnogo lica
Ako izgradite nasip u Šamcu, ali susjedne općine to ne učine, onda će svi biti poplavljeni.
Poplave su prouzrokovale više od samih fizičkih oštećenja i za reakciju na njih će biti potrebno više od same obnove kuća, institucija i nasipa. Dugoročni ekonomski uticaj postaje vidljiv jer kompanije ostaju zatvorene zbog nedostatka finansiranja, a farmeri se bore za oporavak nakon što su se podavila čitava stada stoke. Samo je Šamac izgubio trećinu svoje poljoprivredne proizvodnje, rekao nam je šef Službe za lokalno-ekonomski razvoj Općine Šamac, Svetozar Evđić. Okolišna i zdravstvena pitanja koja izazivaju zabrinutost su također od ogromne važnosti. Narastanjem nivoa vode, godinama akumulirani otpad je odnesen nizvodno. Leševi životinja koje su se raspadale i teški metali iz industrijskih postrojenja su zagadili vodu za piće u općinama koje se nalaze u slivu rijeka Save i Bosne, rekao nam je Alexander Panić iz Crvenog krsta Švicarske. On i njegov tim rade na pronalaženju uzvišenja na kojima će se nalaziti novi izvori koji će omogućiti da pitka voda bude dostupna u slučaju katastrofe.
Dolazi se do kreativnih prijedloga da bi se riješili mnogi od tih problema i da bi se ljudi pripremili za buduće poplave i prirodne katastrofe. Prijedlogom Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a (FAO) se preporučuje izgradnja industrijske spalionice u BiH, u kojoj bi mogli biti uništeni leševi domaćih životinja tokom katastrofe, a moglo bi, u svakodnevnim uslovima, biti proizvođeno koštano đubrivo, što predstavlja profitabilan poslovni model.
Pronalaženje političke volje za koordinaciju koja prevazilazi općinske, entitetske i međunarodne granice je od ključne važnosti za uspjeh oporavka i provedbu tih projekata. Misija OSCE-a u BiH će nastaviti saradnju sa domaćim vlastima i međunarodnim organizacijama u BiH u naporima usmjerenim ka ponovnoj izgradnji države nakon prošlogodišnjih poplava i ka ublažavanju uticaja neke buduće katastrofe.
“Ako izgradite nasip u Šamcu, ali susjedne općine to ne učine, onda će svi biti poplavljeni”, rekao je Salkić. “Moramo da koordiniramo naše napore jer voda ide kuda ona želi: ona ne poznaje granice.”
Izdvajamo
Saznajte više o aktivnostima OSCE u oblasti regionalne suradnje u oblasti upravljanja vodnim resursima.
- Nakon poplava u Bosni i Hercegovini, razgovarano o načinima poboljšanja upravljanja katastrofama na okruglom stolu podržanom od strane OSCE-a
- Nakon poplava: Strateške pripreme i koordinacija potrebni na nacionalnom i regionalnom nivou, zaključak konferencije u jugoistočnoj Evropi (dostupno samo na engleskom jeziku)
- OSCE pruža podršku u borbi protiv poplava u Srbiji
- OSCE pruža podršku oblastima pogođenim poplavama u Bosni i Hercegovini